Sakramenata ima sedam. Redom su to krštenje, potvrda, euharistija, pomirenje, bolesničko pomazanje, sveti red i ženidba.
Ovaj pregled objašnjava što znači svaki od 7 svetih sakramenata, kako su podijeljeni u tri skupine i kojim se redom u praksi primaju u Hrvatskoj. Tekst je namijenjen kao pregled, ne kao zamjena za razgovor u vlastitoj župi.
Sedam sakramenata u tri skupine
Sakramenti se tradicionalno dijele u tri skupine, prema tome čemu služe.
Sakramenti inicijacije uvode osobu u puno članstvo Crkve. To su krštenje, potvrda i euharistija. Njima se, redom, postaje kršćanin, potvrđuje se ta pripadnost i sudjeluje u zajedništvu.
Sakramenti ozdravljenja odnose se na oproštenje i snagu u bolesti. To su pomirenje, poznato i kao ispovijed, te bolesničko pomazanje.
Sakramenti služenja zajedništvu vezani su uz životni poziv. To su sveti red, kojim se postaje đakon, svećenik ili biskup, i ženidba.
Krštenje: prvi sakrament
Krštenje je prvi sakrament i uvjet za sve ostale. Njime osoba postaje član Crkve.
U Hrvatskoj se najčešće podjeljuje djeci u prvim mjesecima života, na zahtjev roditelja i uz kumove koji preuzimaju ulogu u vjerskom odgoju djeteta. Krštenje odraslih također je moguće i prolazi kroz pripremu.
Obred uključuje polijevanje vodom i riječi krštenja, a prate ga znakovi poput krsne svijeće i bijele haljinice. Krštenje se prima samo jednom u životu.
Euharistija i prva pričest
Euharistija je sakrament koji se, za razliku od krštenja, prima opetovano — svaki put kad vjernik pristupa pričesti.
Prva pričest je trenutak kad dijete prvi put pristupa tom sakramentu. U Hrvatskoj se najčešće događa u trećem razredu osnovne škole, oko devete godine, uz pripremu kroz vjeronauk i župnu katehezu.
Prije prve pričesti djeca pristupaju i prvoj ispovijedi. Zato se u praksi ta dva sakramenta obično spominju zajedno, iako su odvojena.
Točan raspored ovisi o biskupiji i župi, pa se datumi razlikuju. Za konkretne informacije najbolje je pitati u vlastitoj župi.
Potvrda ili krizma
Potvrda je treći sakrament inicijacije. U hrvatskom se govoru gotovo uvijek naziva krizmom, prema posvećenom ulju kojim se podjeljuje.
Njome se potvrđuje pripadnost Crkvi koju su za dijete na krštenju izrazili roditelji i kumovi. Zbog toga je krizma trenutak u kojem odluka postaje osobna.
U Hrvatskoj se najčešće prima oko četrnaeste godine, u završnim razredima osnovne škole, iako se dob razlikuje od biskupije do biskupije. Krizmanik bira ime svetca zaštitnika i ima kuma koji stoji uz njega tijekom obreda.
Kao i krštenje, potvrda se prima samo jednom.
Pomirenje i bolesničko pomazanje
Sakramenti ozdravljenja rjeđe se obilježavaju slavljem, ali su jednako dio sedmorke.
Pomirenje, u razgovoru najčešće ispovijed, sakrament je oproštenja grijeha. Prima se opetovano, koliko god puta vjernik želi.
Bolesničko pomazanje namijenjeno je teško bolesnima i starijima. Danas se razumije kao sakrament snage i utjehe, a ne isključivo kao obred na kraju života, kako se dugo mislilo.
Sveti red i ženidba
Zadnja skupina veže se uz životni poziv i usmjerena je prema drugima.
Sveti red je sakrament kojim se podjeljuje služba đakona, svećenika ili biskupa. Prima ga manji broj ljudi, nakon dugogodišnje pripreme.
Ženidba je sakrament koji supružnici, prema katoličkom nauku, podjeljuju jedno drugome, dok svećenik i svjedoci prisustvuju obredu. To je jedini sakrament kod kojeg su sami vjernici nositelji čina.
Kojim se redom primaju u praksi
Teoretski redoslijed inicijacije je krštenje, potvrda, euharistija. U praksi se u Hrvatskoj redoslijed razlikuje.
- Krštenje, najčešće u prvim mjesecima života.
- Prva ispovijed i prva pričest, oko devete godine.
- Potvrda, oko četrnaeste godine.
Kod odraslih koji tek pristupaju Crkvi redoslijed je drukčiji i sva tri sakramenta inicijacije često se primaju u kratkom razmaku. O tome piše u tekstu o svetim sakramentima za odrasle.
Budući da se rasporedi razlikuju, provjerite kod svoje župe. Popis župa i kontakata za zagrebačko područje dostupan je na stranicama Zagrebačke nadbiskupije.
Kako se sakramenti obilježavaju
Uz obred gotovo uvijek ide obiteljsko slavlje i uspomena koja ostaje.
Najčešće se biraju predmeti koji nose ime i datum, jer dokumentiraju dan koji se prima samo jednom. Krštenje i krizma su u tom smislu posebni — ne ponavljaju se, pa je i uspomena neponovljiva.
Sitni darovi za goste, poput magneta s motivom križa, kaleža ili golubice, uobičajeni su na krštenjima i pričestima u Hrvatskoj.
Predmete vezane uz sakramente pronaći ćete u kolekciji Sveti sakramenti. Ako birate dar za konkretnu prigodu, pomoći će vodiči o poklonima za krštenje i poklonima za prvu pričest.
Česta pitanja
Koliko ima svetih sakramenata?
Sedam: krštenje, potvrda, euharistija, pomirenje, bolesničko pomazanje, sveti red i ženidba. Dijele se u tri skupine — sakramenti inicijacije, ozdravljenja i služenja zajedništvu.
Koji su sakramenti inicijacije?
Krštenje, potvrda i euharistija. Njima se osoba uvodi u puno članstvo Crkve. U Hrvatskoj se u praksi primaju redom krštenje, prva pričest oko devete godine i krizma oko četrnaeste.
Koji se sakramenti primaju samo jednom?
Krštenje, potvrda i sveti red primaju se jednom u životu. Euharistija i pomirenje primaju se opetovano, a bolesničko pomazanje može se primiti više puta tijekom života.
Je li krizma isto što i potvrda?
Jest. Potvrda je službeni naziv sakramenta, a krizma razgovorni, prema posvećenom ulju kojim se podjeljuje. Radi se o istom obredu.
Kada se u Hrvatskoj prima prva pričest i krizma?
Prva pričest najčešće u trećem razredu osnovne škole, oko devete godine, a krizma oko četrnaeste. Točna dob i raspored razlikuju se od biskupije do biskupije, pa provjerite u svojoj župi.